Među osobama koje mogu utjecati i utječu na izglasavanje takvog zakona, kao i na činjenicu da nemamo Zakon o razotkrivanju informacija, vjerojatno postoje osobe koje su protiv potpunog otvaranja arhiva za javnost u dijelu koji se odnosi na djelatnike UDBE i KOS-a i njihovo djelovanje u bivšoj Jugoslaviji.

Kristina Gogić

Niz godina se bavim istraživanjima o zločinima komunizma i razlozima radi kojih do danas nemamo Zakon o razotkrivanju informacija, kao niti institut u kojemu bi te informacije, kao i cjelokupna dokumentacija bili pohranjeni, kao i posljedicama koje proizlaze iz izbjegavanja tog procesa. U mojim prethodnim člancima ¹ objavljenim u Vijencu listu Matice hrvatske ² je već započeta i dana analiza stanja i u međuvremenu se ništa bitno nije dogodilo, osim što je Inicijativa 1481 Matice hrvatske kojoj je i bila svrha provođenje Rezolucija Vijeća Europe br. 1481, prestala djelovati. Jednostavno je nastala šutnja, nakon što je u Matici hrvatskoj tijekom 2015. i 2016. godine, održano šest Okruglih stolova na tu temu. Je li u pitanju strah, moguća ucjena ili nešto treće, nije poznato. U okviru navedene inicijative sam na prvom Okruglom stolu održanom 15. rujna 2015. godine u Matici hrvatskoj održala predavanje pod nazivom „Modeli lustracije u postkomunističkim zemljama“ čiji sažetak je objavljen na mojoj osobnoj web stranici ³.

Veliki izdaci za razotkrivanje tajnih arhiva u Njemačkoj

Povijesne činjenice su uvijek važne radi razjašnjavanja sadašnjosti te boljeg i jasnijeg pogleda u budućnost. To zorno pokazuje njemački primjer. Dakle, u Njemačkoj je još 1991. godine donesen Zakon o Stasi aktima kojim je regulirano postupanje vezano uz otkrivanje i pohranu STASI dokumenata, dakle istim je regulirana njegova svrha i djelokrug ⁴. O važnosti Ureda saveznog povjerenika za Stasi akte govori činjenica da je iz državnog proračuna godišnje bilo izdvajano 100.000.000 eura za njegov rad. Sada je tu važnost Republika Njemačka ponovno naglasila osnivanjem Ureda saveznog povjerenika za žrtve diktature SED-a ⁵, što je skraćenica Socijalističke jedinstvene partije (izvorno: Sozialistiche Einheitspartei Deutschlands), kao sljednika Ureda saveznog povjerenika za STASI akte koji će samostalno djelovati u Njemačkom parlamentu (izvorno: Bundestagu) u svojstvu Ombudsmana (Ombudsperson). Pitanje je zašto do sada niti jedan Ombudsman u Hrvatskoj nije pokrenuo pitanje otvaranja tajnih arhiva UDBE i KOS-a? Sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju pučki pravobranitelj je opunomoćenik Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Kako je Republika Hrvatska članica Vijeća Europe i Europske unije tako je prihvatila i Rezolucije Vijeća Europe i Europskog Parlamenta koje se odnose na razotkrivanje informacija o zločinima počinjenim u totalitarnim režimima. Dakle, ova tematika bi svakako pripadala u djelokrug rada te institucije. Nemamo odgovor zašto u tom smjeru nije djelovala.

Dana 17. rujna 2021. godine su stupili na snagu amandmani kojima je Zakon o Stasi aktima postao sastavni dio Zakona o državnom arhivu Njemačke. S time da je zakon u cijelosti ostao na snazi i cijeli postupak pristupa Stasi aktima je ostao isti. Dakle, u tome se nije ništa promijenilo. Zašto je ovo bitno naglasiti? Zato što Hrvatska do sada nema Zakon o razotkrivanju informacija kojim bi ovo izrazito bitno područje bilo regulirano. A Zakon o arhivskom gradivu i arhivima koji je na snazi od 1. siječnja 2020. je toliko općenito napisan tako da ga se prema potrebi može tumačiti na ova ili onaj način; dakle kako kome odgovara. Svrha svakog zakona jest reguliranje ponašanja građana i tijela iz određenog područja života jedne države. Dakle, svi moraju postupati prema zakonu jer ako prema njemu ne postupaju, istim zakonom su propisane sankcije. Tako države postaju pravno uređene i zato je bitno da su zakoni u državi kvalitetni, jer oni osiguravaju vladavinu prava u državi. Je li naš Zakon o arhivskom gradivu i arhivima osigurao pristup informacijama vezano uz dokumente UDBE i KOSA? Nije. Zašto nije? Jer možemo pretpostaviti da među osobama koje mogu utjecati i utječu na izglasavanje takvog zakona kao i na činjenicu da nemamo Zakon o razotkrivanju informacija, vjerojatno postoje osobe koje su protiv potpunog otvaranja arhiva za javnost u dijelu koji se odnosi na djelatnike UDBE i KOS-a i njihovo djelovanje u bivšoj Jugoslaviji. Naravno da Hrvatska nije mogla utjecati na otvaranje istih arhiva u Srbiji, u Beogradu, ali je mogla utjecati na njihovo otvaranje u Hrvatskoj.

Hrvatska bi se trebala držati Rezolucija Vijeća Europe i Europskog Parlamenta

Ponovno je potrebno izdvojiti Njemačku kao zemlju primjer u rješavanju, razjašnjavanju i razotkrivanju prošlosti u svrhu poboljšanja i jasnije slike budućnosti. Komunistički, kao i svi totalitaristički sustavi, je bio represivan te ne treba štititi niti jedan takav sustav, što Hrvatska uredno čini ne donošenjem Zakona o razotkrivanju informacija. Ostaje u sjenama prošlosti, gospodarski razvoj je slab, dokazan je bolji rast gospodarstva u postkomunističkim zemljama u kojima je provedena lustracija. Istodobno vladajuća koalicija sadašnja, kao i prethodne ne poštuju rezolucije Europskog Parlamenta od kojih je jedna od posljednjih donesena 2019 godine. Rezolucija o važnosti Europskog sjećanja za budućnost Europe doslovno izjednačila totalitarnini fašistički režim i komunistički režim te pozvala svoje države članice da provedu jasno i principijelno preispitivanje njihovih zločina i djela agresije ⁶. Radi provedbe navedene odredbe Europskog Parlamenta je nužno u potpunosti otvoriti arhive jer na drugi način nije moguće provesti preispitivanje zločina i djela agresije navedenih totalitarnih sustava.

Europski parlament je 15. prosinca 2021. godine velikom većinom glasova (531 glasa za, 48 protiv i 117 suzdržanih) izglasao Rezoluciju o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala na zapadnom Balkanu koja između ostaloga poziva na otvaranje arhiva bivše Jugoslavije koji do sada nisu otvoreni, budući da: „su veze između organiziranog kriminala, politike i poduzeća postojale prije raspada Jugoslavije i da se nastavljaju od 90-ih godina 20. stoljeća; osuđuje očit nedostatak volje nadležnih tijela da otvore arhive bivše Jugoslavije; stoga ponovno poziva na to da se otvore arhivi bivše Jugoslavije, a naročito da se omogući pristup dosjeima bivše jugoslavenske tajne službe (UDBA) i Kontraobavještajne službe Jugoslavenske narodne armije (KOS) te da se ti dosjei vrate odgovarajućim vladama ako to zatraže“ ⁷. Navedeno se odnosi i na zemlje zapadnog Balkana koje žele pristupiti EU i već se zapravo i nalaze u pregovorima vezano uz pristupanje EU. Vjerojatno je EU utvrdila da je počinila veliku grešku kada je dozvolila ulazak u EU Sloveniji, a potom i Hrvatskoj koje do sada nisu u potpunosti otvorile tajne arhive jugoslavenskih tajnih službi. O tome sam pisala i u članku koji se odnosi na međunarodno pravo, a koji je objavljen u časopisu međunarodnog prava Kanadskog instituta za međunarodno pravo ⁸ i na taj način isto utvrdila vezu između lustracije i gospodarskog napretka jer postojanje kriminala, dakle i korupcije u zemlji, također ograničava gospodarski rast.

Teško je nama koji smo stvarno željeli Hrvatsku državu, doslovno o njoj sanjali i znamo koliko je komunistički sustav bio represivan, gdje se nije smjelo govoriti, pisati o Hrvatskoj povijesti niti pjevati hrvatske pjesme, gledati danas kako tu istu državu uništavaju oni koji ju ne vole, nego u njoj vide izvor zarade, zbrinjavajući materijalno sebe i svoje ljude i obitelji kroz nekoliko budućih generaciju i pritom ne vode računa o interesima države i naroda. Šteta je već nastala, ali još uvijek je moguće otkriti počinitelje komunističkih zločina putem otvaranja arhiva koji sadrže podatke o pripadnicima jugoslavenske tajne službe i njihovim nedjelima. Bez čiste prošlosti nema zdrave i svijetle budućnosti.

1. Kristina Gogić, „Lustracija okončava komunizam“ Vijenac 574, https://www.matica.hr/vijenac/574/lustracija-okoncava-komunizam-25414/
2. Kristina Gogić, „Skrivanje prokazivača“ Vijenac 589, https://www.matica.hr/vijenac/589/skrivanje-prokazivaca-26002/
3. Kristina Gogić, „Modeli lustracije u postkomunističkim zemljama“ https://kristinagogic.com/modeli-lustracije-u-postkomunistickim-zemljama/
4. ibid
5. The Federal Archives https://www.stasi-unterlagen-archiv.de/en/the-agency/future-of-the-stasi-records/ pristupila 31 Listopada 2021
6. Europski Parlament https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2019-0021_HR.html pristupila 1 Studeni 2021
7. Europski Parlament https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2021-0506_HR.html pristupila 15 Siječnja 2022
8. Gogić K, „European Fund for Strategic Investments, Does it need extra action to make a full success“ (2019) 1 CIFILE Journal of International Law 20 https://kristinagogic.com/wp-content/uploads/2019/10/CIFJ_Volume-1_Issue-1_Pages-17-21.pdf